Najčešća pitanja

Ova rubrika će se nadopunjavati zahvaljujući vašim pitanjima. Javite nam se!

Kako sklopiti životno partnerstvo?

Za hrvatske državljane_ke način sklapanja životnog partnerstva je relativno jednostavan. Osobe koje namjeravaju sklopiti životno partnerstvo svoju namjeru osobno prijavljuju matičaru_ki nadležnom_j za mjesto u kojem žele sklopiti životno partnerstvo te će prijavi priložiti po potrebi izvatke iz matice rođenih, a na zahtjev matičara_ke i druge isprave.

Namjera sklapanja životnog partnerstva može se podnijeti u Zagrebu u matičnom uredu Črnomerec te bilo kojem matičnom uredu u RH.

Matičar_ka će provjeriti jesu li ispunjene pretpostavke za sklapanje životnog partnerstva. Kad utvrdi da su te pretpostavke ispunjene, matičar_ka će uzeti izjavu osoba koje namjeravaju sklopiti životno partnerstvo o izboru prezimena. Potom će matičar_ka na njihov prijedlog odrediti dan za sklapanje životnog partnerstva u pravilu u razdoblju od tridesetog do četrdeset petog dana od dana podnošenja prijave (a u iznimnim slučajevima kad za to postoje opravdani razlozi matičar_ka ga može odobriti i prije tridesetog dana od dana podnošenja prijave). Sklapanje životnog partnerstva obavlja se na svečan način u službenoj prostoriji ili na drugom prikladnom mjestu, o čemu na prijedlog stranaka odluku donosi matičar_ka.

Životno partnerstvo sklapa se u nazočnosti osoba koje namjeravaju sklopiti životno partnerstvo, matičara_ke i dvaju_ije svjedoka_inje. Na dan i u vrijeme određeno za sklapanje životnog partnerstva matičar_ka će objaviti da su osobno nazočne obje osobe koje namjeravaju sklopiti životno partnerstvo i svjedoci_kinje te da nema zapreka za sklapanje životnog partnerstva. Potom će prigodnim govorom upoznati osobe koje namjeravaju sklopiti životno partnerstvo s odredbama ovoga Zakona, o njihovim pravima i dužnostima te istaknuti značenje sklapanja životnog partnerstva.

Životno partnerstvo je sklopljeno kad osobe izjave pristanak na sklapanje životnog partnerstva, nakon čega matičar_ka objavljuje da je između njih, navođenjem njihovih osobnih imena, sklopljeno životno partnerstvo (izjavu o pristanku potpisat će životni_e partneri_ce, svjedoci_kinje i matičar_ka).

Životno partnerstvo matičar_ka će upisati u registar životnog partnerstva te životnim partnerima_cama izdati izvadak iz registra životnog partnerstva.
Prilikom tog temeljnog upisa u registar matičar_ka će upisati sljedeće podatke:
1. podaci o životnim partnerima_cama: ime i prezime, spol, dan, mjesec, godina i mjesto rođenja, matični broj građana_ke i osobni identifikacijski broj, državljanstvo, dan, mjesec, godina i mjesto sklapanja životnog partnerstva i sporazumna izjava o prezimenu nakon sklopljenog životnog partnerstva
2. imena i prezimena roditelja životnih partnera_ica, ime i prezime svjedoka_inja pri sklapanju životnog partnerstva te ime i prezime matičara_ke
3. ime i prezime sudskog tumača ako je pri sklapanju životnog partnerstva bila nužna nazočnost sudskog tumača. Primjerice, kada partnerstvo sklapa osoba ili osobe koje ne govore hrvatski jezik.

U slučaju da su jedan_na ili oba_je partnera_ice strani_e državljani_ke, uz prijavu namjere sklapanja životnog partnerstva, potrebno je priložiti dokaz o slobodnom bračnom stanju i rodni list koje izdaje nadležno tijelo države rođenja. Uz te dvije potvrde, matičar_ka mora na uvid dobiti i ispravu o identitetu, dokaz o državljanstvu i potvrdu o boravištu ako partneri_ce borave u Hrvatskoj. Ovlašteni_a predvoditelj_ica također može prisustvovati samom vjenčanju.

Pojedine zemlje koje ne priznaju nikakav oblik obiteljske zajednice parova istoga spola mogu pružati birokratski otpor kod izdavanja potrebne dokumentacije, posebno kod potvrde o slobodnom bračnom stanju. Sve članice Vijeća Europe, 47 država u geografskoj Europi, dužne su LGBT osobama izdati potvrdu o slobodnom bračnom stanju.


Što je od dokumenata potrebno za sklapanje životnog partnerstva?


Životno partnerstvo, kao i civilni brak, sklapa isključivo matičar_ka na području RH i ne može se sklopiti u konzularno-diplomatskim predstavništvima. Zahtjev se predaje u bilo kojem matičnom uredu u RH (a u Zagrebu u uredu na Črnomercu).

Za hrvatske državljane_ke:

  • Partneri_ice moraju doći osobno s kopijama svojih osobnih iskaznica i osobnih iskaznica dvoje svjedoka_kinja (kumova_a)
  • Pri dolasku se ispunjava prijava (obrazac koji se dobije u matičnom uredu)
  • Potrebno je donijeti biljege u iznosu od 70 kuna
  • Nakon prijave se dobije uplatnica na 140 kuna (za čin sklapanja) koja se naknadno plati
  • Dodatni troškovi se plaćaju ukoliko se vjenčanje planira izvan službene prostorije
  • Ukoliko hrvatski_a državljanin_ka, rođen_a u inozemstvu, nije upisan_a u Knjigu rođenih (hrv. državljani_ke rođeni_e u inozemstvu), potrebno je prethodno se upisati u Knjigu rođenih

Za strane državljane_ke:

  • Izvadak iz matice rođenih izdan u državi rođenja
  • Dokaz o slobodnom bračnom stanju (izdaje država rođenja)
  • Isprava o identitetu
  • Dokaz o državljanstvu
  • Potvrda o boravištu
  • Pri dolasku se ispunjava prijava (obrazac koji se dobije u matičnom uredu)
  • Potrebno je donijeti biljege u iznosu od 70 kuna
  • Matičar_ka može iznimno tražiti na uvid i druge isprave
  • Državljani_ke izvan područja EU i Europskog gospodarskog pojasa (EGP) morali bi provjeriti trebaju li svi dokumenti na diplomatsku validaciju
  • Ovlašteni_a sudski_a tumač_ica za strani jezik je obavezan_na (iznimka može biti za građane_ke Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Srbije)

Što se tiče troškova vezanih uz sklapanje životnog partnerstva, cijene su iste kao i za hrvatske državljane – 70 kuna biljega i 140 kuna troškovi vjenčanja. Ceremonija u pravilu traje 15 minuta, a eventualni dodatni troškovi se plaćaju ukoliko se vjenčanje planira izvan službene prostorije.


Kako strani državljani ili državljanke mogu sklopiti životno partnerstvo u Hrvatskoj?


U slučaju da su jedan ili oba partnera ili partnerice strani_e državljani_ke, uz prijavu namjere sklapanja životnog partnerstva, potrebno je priložiti dokaz o slobodnom bračnom stanju i rodni list koji izdaje nadležno tijelo države rođenja. Uz te dvije potvrde, matičar_ka mora na uvid dobiti i ispravu o identitetu i dokaz o državljanstvu te potvrdu o boravištu u RH. Ovlaštena prevoditeljica ili prevoditelj, odnosno sudski_ tumač_ica za strani jezik, prisustvovat će samom vjenčanju. Pojedine zemlje koje ne priznaju nikakav oblik obiteljske zajednice parova istoga spola mogu pružiti birokratski otpor kod izdavanja potrebne dokumentacije, posebno kod potvrde o slobodnom bračnom stanju. Sve članice Vijeća Europe, 47 država u Europi, dužne su LGBT osobama izdati potvrdu o slobodnom bračnom stanju.


Kako se može raskinuti životno partnerstvo?

Životno partnerstvo može se raskinuti na dva načina:
1. podnošenjem tužbe za raskid životnog partnerstva nadležnom općinskom sudu kada raskid zahtijeva jedan životni partner_ica
2. podnošenjem sporazumnog prijedloga za raskid životnog partnerstva nadležnom općinskom sudu kada raskid zahtijevaju oba_je životna_e partnera_ice.

Ukoliko se radi o sporazumnom prijedlogu za raskid životnog partnerstva, ono se, osim sudskim putem, može raskinuti i davanjem sporazumne izjave koju partneri_ce potpisuju pred matičarom_kom, pod uvjetom da u životnoj zajednici ne živi maloljetno dijete. To je jedna od glavnih razlika između braka i životnog partnerstva, budući da se zahtjev za razvod braka uvijek podnosi sudu.

Raskid životnog partnerstva pred sudom identičan je razvodu braka. Sud će raskinuti životno partnerstvo na sporazumni prijedlog životnih partnera/ica, ako utvrdi da su odnosi među partnerima_cama teško i trajno poremećeni ili ako je od prestanka životne zajednice protekla godina dana (ako partneri_ce dulje od godinu dana nisu u međusobnom emocionalnom i drugom odnosu opisanom kroz načela životnog partnerstva u članku 6. stavak 1 Zakona).

Za sve druge postupke koji se odnose na sporove između (bivših) životnih partnera_ica, poput uzdržavanja, viđanja djece, podjele zajednički stečene imovine, kao i sve druge sporove, primjenjuju se odredbe Obiteljskog zakona u posebnom postupku i ti se sporovi ne razlikuju od onih koji se odnose na bračne i izvanbračne zajednice.


Koliko košta službena ceremonija sklapanje životnog partnerstva?

Osnovni trošak za sklapanje braka ili životnog partnerstva iznosi 210 kuna, od čega 70 kuna iznose troškovi prijave zahtjeva sa sklapanje životnog partnerstva a 140 kuna troškovi samog vjenčanja u službenoj prostoriji.

Cijena će u pravilu rasti ovisno o tome sklapate li životno partnerstvo izvan službene prostorije, koliko je to mjesto udaljeno od matičnog ureda, sklapa li se životno partnerstvo izvan radnog vremena rada državne uprave, je li datum vjenčanja državni praznik i slično.
Ti uvjeti su definirani Pravilnikom o mjerilima za određivanje iznosa i namjeni naknade ostvarene za sklapanje životnog partnerstva izvan službene prostorije. (hyperlink: http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2014_08_99_1959.html)


Može li matičar_ka odbiti naš zahtjev za sklapanje životnog partnerstva zbog naše spolne orijentacije? Ima li matičar_ka pravo na „priziv savjesti“?

Ne može.

Državne_i službenice_i dužne_i su provoditi zakon i služiti građanima i građankama. U suprotnom se radi o diskriminaciji, kršenju zakona i razlogu za pokretanje anti-diskriminacijske parnice. Matičari_ke u RH koji_e rade na vjenčanjima su u pravilu profesionalni_e u svom radu i do sada smo dobile_i i svjedočili_e samo pohvalama o njihovom postupanju.


Postoji li vjenčani list za životne partnere_ice?

Da, zove se Potvrda o životnom partnerstvu. Izdaje se i u elektronskom obliku putem sustava e-građani. Više: Pravilnik o obrascima izvatka i potvrde koji se izdaju iz registra životnog
partnerstva.


Može li se status životnog partnerstva učiniti tajnim?

Status životnog partnerstva je javna stvar, ali se taj osobni podatak može koristiti samo u svrhe izričito propisane zakonom. Sve državne institucije i tijela javne vlasti imaju uvid u taj podatak,
ali ga mogu koristiti samo kad je to potrebno za ostvarivanje vaših prava i legitimnih ciljeva. Tijela javne vlasti i državni_e službenici_e nemaju ovlast taj podatak ustupati trećim osobama ili ga koristiti za ciljeve koji nisu propisani zakonom.


Mogu li uzeti prezime svoga partnera?

Svakako.

Sljedeće kombinacije su moguće: da svatko zadrži svoje prezime, da kao zajedničko prezime uzmete prezime jednog od partnera, da kao zajedničko prezime uzmete oba prezimena i odlučite koje ćete prezime upotrebljavati na prvom, a koje na drugom mjestu ili pak da svatko uz svoje prezime uzme i prezime od partnera i odluči koje će upotrebljavati na prvom, a koje na drugom mjestu.


Koja glazba svira u pozadini dok traje ceremonija vjenčanja?

U pravilu ona koju dogovorite s matičarom_kom. Ako se vjenčanje odvija u službenoj prostoriji matičnog ureda gdje se obavljaju vjenčanja, ceremonija uključuje dostojanstveni protokol koji u pravilu vrijedi za sve parove – bračne i životne partnere_ice. Ukoliko netko ima poseban glazbeni ili scenski ukus, može vjenčanje obaviti i izvan službene prostorije, a konačnu odluku je li vaš prijedlog ceremonije prikladan donosi matičar_ka.


Može li se životno partnerstvo sklopiti u konzularnom predstavništvu RH u inozemstvu?

Ne može. Životno partnerstvo sklapa isključivo matičar_ka, dakle djelatnik_ica Ministarstva uprave na području Republike Hrvatske, a ne djelatnik_ica Ministarstva vanjskih i europskih poslova.


Moram li imati boravište u RH da bih sklopila životno partnerstvo?

Ne moraš. Boravište u RH nije uvjet za sklapanje životnog partnerstva.


Moram li biti hrvatska državljanka da bih sklopila životno partnerstvo?

Ne moraš. Državljanstvo nije uvjet za sklapanje životnog partnerstva.


Moja partnerica ima državljanstvo Bosne i Hercegovine. Ako sklopimo životno partnerstvo, može li ona dobiti boravište u Hrvatskoj kako bismo mogle zajedno živjeti?

Može. Nakon sklapanja životnog partnerstva tvoja partnerica može od Ministarstva unutarnjih poslova zatražiti privremeni boravak u RH radi ostvarenja prava na spajanje obitelji. Privremeni boravak, koji traje godinu dana uz mogućnost produljenja, ostvaruje se samo ukoliko u RH boravite zajedno, odnosno ukoliko i ti boraviš u RH. Član ili članica obitelji hrvatske državljanke ili državljanina koja nije i državljanka države članice Europskog gospodarskog pojasa, a namjerava boraviti u Republici Hrvatskoj duže od 3 mjeseca, dužna je u policijskoj upravi, odnosno policijskoj postaji prema mjestu boravka, podnijeti zahtjev za izdavanje boravišne iskaznice. Boravišna dozvola izdaje se s rokom važenja od 5 godina, odnosno kraćim ukoliko tvoja partnerica kraće namjerava boraviti u Republici Hrvatskoj.
Tvoja partnerica imat će pravo zatražiti i trajni boravak u RH, ali nakon pet godina kontinuiranog boravka na prostoru RH.


Hrvatska sam državljanka rođena u inozemstvu i uz hrvatsko, imam još i državljanstvo zemlje rođenja, Argentine. Želim u Hrvatskoj sklopiti životno partnerstvo sa svojom argentinskom partnericom. Na koji način to učiniti?

Prije svega trebaš zatražiti upis u hrvatsku matičnu knjigu rođenih na način da hrvatskom matičnom uredu dostaviš ovlaštenu i na hrvatski jezik prevedenu kopiju argentinskog izvatka iz knjige rođenih. Nakon što se kao hrvatska državljanka rođena u inozemstvu upišeš u hrvatsku matičnu knjigu, postupak sklapanja životnog partnerstva u ovom slučaju je isti kao što je opisano u odgovoru na prvo pitanje o tome kako sklopiti životno partnerstvo.


Partner i ja sklopili smo brak u Argentini. Ja imam dvostruko državljanstvo, hrvatsko i australsko, a moj suprug australsko. Kako možemo registrirati naš brak u Hrvatskoj prema Zakonu o životnom partnerstvu?


Životna partnerstva ili istospolni brakovi hrvatskih državljana ili državljanki sklopljeni u inozemstvu upisuju se kao bilješka u maticu rođenih na temelju isprave inozemnog tijela, odnosno vašeg vjenčanog lista iz Argentine. Budući da Argentina nije članica Europske unije ni Europskog gospodarskog pojasa, ovo je pitanje uređeno člankom 75. Zakona o životnom partnerstvu koji izjednačava brak osoba istog spola između hrvatskih državljana i državljana država koje nisu članice Unije i Europskog gospodarskog prostora sa životnim partnerstvima sklopljenim u Hrvatskoj.
Za istospolne bračne parove koji su brak sklopili izvan Europske unije i Europskog gospodarskog pojasa, a namjeravaju živjeti u Republici Hrvatskoj, uputno je, međutim, prevesti vjenčani list ili potvrdu o braku na hrvatski jezik kod sudskog_e tumača_ice, kako bi se u praksi mogla ostvariti prava iz Zakona o životnom partnerstvu.


Partnerica i ja smo obje državljanke Srbije i želimo sklopiti životno partnerstvo u Hrvatskoj. Je li to moguće?

Moguće je.

Državljanstvo nije uvjet za sklapanje životnog partnerstva. Na žalost, status životnog partnerstva sklopljenog u Hrvatskoj (za sada) priznaje se samo u Europskoj uniji i na području Europskog gospodarskog prostora (EU + Norveška, Lihtenštajn i Island) i to u onim nadležnostima koje se tiču europskog prava kao što su sloboda kretanja, rada i zapošljavanja.

Drugim riječima, ukoliko neka od vas dobije posao u državi članici EU ili EGP, druga partnerica, kao članica obitelji, također ima pravo na boravak i život sa svojom partnericom na području EU ili EGP.


Moja supruga i ja sklopile smo u Danskoj (istospolni) brak. Obje smo hrvatske državljanke. Koji je naš status u Hrvatskoj?

Budući da ste brak sklopile u državi članici Europske unije u kojoj je to zakonski omogućeno, Republika Hrvatska dužna vam je priznati status bračnih družica te ćete u pogledu svih prava koja su regulirane pravom Europske unije imati isti status kao i bračne zajednice sklopljene u RH.

U pitanjima koje nisu u nadležnosti EU, već isključivo RH, imate isti status kao i životna partnerstva sklopljena u RH. Stoga ćete u Republici Hrvatskoj, kao istospolna bračna zajednica, biti diskriminirane u odnosu na raznospolne bračne zajednice u pravu na posvajanje djece, bilo da se radi o jednoroditeljskom posvojenju ili zajedničkom posvojenju, budući da to pitanje nije u nadležnosti Europske unije. U svim ostalim pravima i povlasticama imat će te isti status kao i životna partnerstva sklopljena u RH.


Moj partner i ja sklopili smo registrirano partnerstvo u Njemačkoj. Obojica smo hrvatski državljani. Koji je naš status u Hrvatskoj?

U Republici Hrvatskoj imate status životnih partnera i sva prava priznata životnim partnerstvima sklopljenim u RH.


Partnerica, švicarska državljanka, i ja sklopile smo životno partnerstvo u Švicarskoj nakon čega sam ja promijenila prezime. Budući da trebam promijeniti sve svoje dokumente, zanima me koji je postupak za priznavanje životnog partnerstva u Republici Hrvatskoj?


Potvrdu o sklapanju partnerstva koju ste dobile u Švicarskoj trebate dati prevesti kod sudskog_e tumača_ice na hrvatski jezik. Sudski_a tumač_ica ovjerava prijevod. Nakon toga, matičnom uredu treba dostaviti original s prijevodom i zatražiti da ti se u maticu rođenih upiše bilješka o sklopljenom životnom partnerstvu u Švicarskoj kao i da si odlučila promijeniti prezime. Temeljem izvatka iz matice rođenih, a koji sadržava i bilješku o životnom partnerstvu, u policijskoj upravi možeš zatražiti promjenu osobnih podataka.
Inače, Republika Hrvatska javne isprave nekih država priznaje kao valjane, dok za javne isprave drugih država zahtijeva legalizaciju, odnosno nadovjeru ili apostille. Ovisno o tome koja je država izdala uvjerenje o sklapanju životnog partnerstva, potrebno je ili samo prevesti ispravu po sudskom tumaču, ili najprije legalizirati odnosno nadovjeriti u državi koja ju je izdala, pa tek nakon toga prevesti po sudskom tumaču u Hrvatskoj.


Partnerica i ja sklopile smo životno partnerstvo i imamo dijete. Kako da uredimo naše roditeljske odnose?

Ukoliko vaše dijete ima zakonski prepoznato samo jednog_u roditelja_icu, na primjer tebe kao majku, možete od općinskog suda (nadležan je onaj prema mjestu prebivališta djeteta) zatražiti imenovanje statusa partnerice-skrbnice za drugu majku, dakle onu partnericu koja trenutno nema priznat nikakav roditeljski status. Sud će u tom slučaju zatražiti i mišljenje od nadležnog centra za socijalnu skrb i donijeti konačnu odluku. Statusom partnerice-skrbnice stječe se trajna roditeljska skrb te sva prava i obveze koja iz toga proizlaze, a status se upisuje u rodni list djeteta. U praksi, u pravima i obvezama partnerica-skrbnica ne razlikuje se od roditeljice (posvojiteljice), osim što u rodnom listu djeteta nije upisana kao majka, stoga se u zakonskom smislu ne zasniva srodstvo pa postoje i određene iznimke kod nasljeđivanja od strane članova_ica obitelji partnerice-skrbnice. Zakon doslovce kaže da se između partnerice-skrbnice i dijeteta zasnivaju ˝trajna prava i dužnosti koje po zakonu postoje između roditelja i djece i njihovih potomaka.˝

U slučaju da vaše dijete ima zakonski prepoznatog oca, status tvoje partnerice je identičan statusu „maćehe“. U tom slučaju roditeljsku skrb o djetetu, odnosno o sadržajima roditeljske skrbi zajedno s oba roditelja ili umjesto oca, može ostvariti i tvoja partnerica. Ta skrb i sadržaji roditeljske skrbi mogu biti trajnijeg ili jednokratnog karaktera. Plan roditeljske skrbi, odnosno pojedine sadržaje roditeljske skrbi, poput čuvanja djeteta, odlaska na roditeljske sastanke i slično, dogovaraju se na obiteljskoj medijaciji. Ona može biti unutar sustava socijalne skrbi ili izvan njega, dakle kroz dogovor uz prisustvo treće osobe. Taj dogovor može biti i pismeni i može ga se ovjeriti kod javno-bilježničkom uredu. U slučaju kada se roditeljska skrb trajno povjerava tvojoj partnerici umjesto ocu, zbog njegove spriječenosti, odsutnosti ili nebrige, konačnu odluku o tome mora donijeti sud.

Je li moguće da životni partneri_ce imaju predbračni ugovor kojim uređuju svoje imovinske odnose i bračnu/partnersku stečevinu? Ako da, kako?

Naravno.

Svatko ima pravo urediti svoje imovinske odnose i partnersku stečevinu, kao i bilo koja druga pitanja koja se tiču partnerskih odnosa. Životni partneri ili životne partnerice mogu imati partnersku stečevinu i vlastitu imovinu. Partnerska stečevina je imovina koju životni partneri ili partnerice steknu radom za trajanja životnog partnerstva ili potječe iz te imovine.
Životni partneri ili životne partnerice su u jednakim dijelovima suvlasnici_e u partnerskoj stečevini, ako nije drugačije dogovoreno ranije. I imovinska korist od autorskog prava i autorskom pravu srodnih prava je partnerska stečevina, kao i primjerice dobitak od igara na sreću. Imovina koju ima jedan životni partner ili jedna životna partnerica u trenutku sklapanja životnog partnerstva ostaje njegova ili njezina vlastita imovina. Vlastita imovina je i imovina koju je životni partner ili životna partnerica stekla tijekom životnog partnerstva, a koja nije stečena radom. I autorsko djelo je primjerice vlastita imovina onog životnog partnera ili partnerice koji_a ga je stvorio_la.
Životne partnerice ili životni partneri mogu ugovorom o imovini drukčije urediti svoje odnose vezane uz partnersku stečevinu. Taj ugovor o imovini životnih partnera_ica mora biti u pisanom obliku, a potpisi životnih partnera li partnerica moraju biti ovjereni od javnog_e bilježnika_ce. Važno je znati da nije dopušteno ugovorom o imovini životnih partnera ili životnih partnerica uglaviti primjenu stranog prava na imovinskopravne odnose.


Nezaposlena sam, a moja partnerica s kojom sam u vezi pet godina radi. Koja su moja prava kao nezaposlene nevjenčane supruge?

Imaš pravo na zdravstveno osiguranje preko zaposlene partnerice, pravo na izuzeće od plaćanja poreza u slučaju da te partnerica daruje nekretninom ili pokretninom, pravo na obiteljsku
mirovinu u slučaju smrti partnerice te sve druge povlastice koje se tiču statusa nezaposlenih osoba, a uživaju ih i bračni drugovi, sukladno Zakonu o porezu na dohodak.


Koliko ima sklopljenih životnih partnerstava u Hrvatskoj?

Broj životnih partnerstava u Hrvatskoj raste iz tjedna u tjedan. Od prvog održanog istospolnog vjenčanja 5.9.2014. vjenčalo se osamdesetak parova.


Što trebam učiniti kako bih prijavio smrt neformalnog životnog partnera?


Smrt se prijavljuje nadležnom matičnom uredu u roku od tri dana od dana smrti. Nadležni matični ured se određuje prema mjestu gdje je smrt nastupila ili gdje je umrli nađen. Ako je smrt nastupila u nekoj javnoj ustanovi, npr. bolnici, zatvoru ili u vojsci, prijavu će obaviti nadležno tijelo, odnosno sama ustanova. Uz prijavu smrti podnosi se i potvrda o smrti koju izdaje liječnik_ca ili druga ovlaštena osoba.
Matični ured kojem je prijavljena smrt sastavit će smrtovnicu, s potrebnim podacima o tvojem preminulom partneru, njegovoj imovini i nasljednicima i nasljednicama te je dostaviti nadležnom sudu, odnosno javnom_oj bilježniku_ci radi pokretanja ostavinskog postupka. Smrtovnica može biti predana i tebi, ako si ti osoba koja je zatraži.
Budući da se radi o neformalnom životnom partnerstvu, matičar ili matičarka zatražit će izjavu ovjerenu kod javnog_e bilježnika_ce da ste ti i tvoj partner bili u neformalnom životnom partnerstvu. Ona se može izraditi i nakon partnerove smrti, ukoliko nije postojala ranije, a uputno je na njoj imati i dva svjedoka ili svjedokinje, točnije, tu izjavu trebaju potvrditi i osobe bliske tvome partneru. Nakon toga matičar ili matičarka upisat će tvoje osobne podatke u smrtovnicu, u rubrici ˝srodnički odnos prema umrlim˝.


Partnerica i ja živimo u inozemstvu i htjele bi raskinuti životno partnerstvo. Kako to možemo učiniti?


Životno partnerstvo se može raskinuti sudskim putem te davanjem sporazumne izjave kod matičara_ke ukoliko u životnoj zajednici ne živi maloljetno dijete. Postupak kod matičara_ke je puno brži, ali osobe moraju doći osobno kod matičara_ke s Izvatkom iz registra životnih partnerstva (ne starijim od 6 mjeseci).
Ako partnerica i ti ne možete osobno doći u Hrvatsku, preostaje vam jedino raskid partnerstva sudskim putem. U tom slučaju postoje dvije opcije: 1) tužbom sudu jedna partnerica zahtijeva raskid ili 2) obje zahtijevate raskid sporazumnim prijedlogom. Opunomoćeni_a odvjetnik_ica (jedna punomoć u prvoj ili dvije punomoći u drugoj opciji) može taj postupak pokrenuti umjesto vas. Potrebno je samo poslati Izvadak iz registra životnog partnerstva ne stariji od 6 mjeseci (može se izvaditi i putem sustava e-građani).


Hoće li životno partnerstvo sklopljeno u Hrvatskoj biti priznato u drugim zemljama Europske unije?


Zakon o životnom partnerstvu jamči prava partnerima i partnericama na području čitave Europske unije i Europskog gospodarskog prostora, bez obzira ima li i na koji način pojedina zemlja regulirane odnose istospolnih zajednica. Ta prava regulirana su članku 74 Zakona o životnom partnerstvu (NN 92/14)u kojem piše da “životno partnerstvo sklopljeno između državljana država članica Europskog gospodarskog prostora (…) uključujući partnerstvo u kojem samo jedan od partnera ima državljanstvo države članice, bit će izjednačeno po statusu s bračnim zajednicama”.