LGBT roditeljstvo

LGBT roditeljice i roditelji u Republici Hrvatskoj diskriminirane_i su u odnosu na roditelje različitoga spola.

Istospolnim parovima u Hrvatskoj onemogućeno je pravo na zajedničko posvojenje djece. Nemoguće je i posvojiti dijete partnera_ice. Primjerice, djeca koja su u rođena u obiteljima gdje su partneri ili partnerice osobe istoga spola za Republiku Hrvatsku su „jednoroditeljske obitelji“, dok, primjerice, „nebiološka“ majka odnos sa svojim djetetom može regulirati jedino kroz status partnerice-skrbnice.

Pravo na medicinski potpomognutu oplodnju imaju samo parovi različitoga spola i to samo radi liječenja neplodnosti. Zakon o životnom partnerstvu zabranjuje diskriminaciju životnih partnera_ica u pogledu obveza, prava ili povlastica koje se odnose na zdravstveno osiguranje i zdravstvenu zaštitu i u tom pogledu moraju biti  izjednačeni_e s bračnim zajednicama. Stoga žena koja je u životnom partnerstvu i ima dijagnosticiranu neplodnost ipak može liječiti neplodnost potpomognutom oplodnjom.

Unatoč brojnim pravnim, zakonskim i društvenim preprekama sve veći broj LGBT osoba u Hrvatskoj planira roditeljstvo. Do sada smo naišli_e na mnogo primjera LGBT roditeljstva i načine na koje LGBTIQ osobe planiraju obitelj: potpomognutom oplodnjom u inozemstvu, potpomognutom oplodnjom izvan sustava zdravstvene skrbi, jednoroditeljskim posvojenjem djeteta, dogovorom životnih partnerica s muškim donatorom, dogovorom između gej i lezbijskih parova i tako dalje.

U Hrvatskoj postoji grupa LGBT roditelja_ica u kojoj LGBTIQ osobe izmjenjuju svoja iskustva vezana uz LGBT roditeljstvo, planiranje obitelji i odgoj djece. Zagreb Pride je u kontaktu s LGBT roditeljima_icama i radi na zagovaranju za proširenje roditeljskih prava.

Donošenjem Zakona o životnom partnerstvu misija Zagreb Pridea u kontekstu LGBTIQ obitelji i parova nije završena. Nastavljamo se  boriti za prava LGBT roditeljica i roditelja i naše djece. Sve do pune bračne jednakosti u Republici Hrvatskoj.

Mogućnosti planiranog LGBTIQ roditeljstva u Hrvatskoj

˝Mi smo ti koji krojimo vlastite živote, mi smo ti koji imamo pravo zaštititi svoje obitelji i svoju djecu – djecu koja su na svijet došla odlukom nas roditelja; bilo dogovorom, bilo planiranjem, posvajanjem, nekim prethodnim heteroseksualnim iskustvom, donacijom sperme ili umjetnom oplodnjom. Ta se djeca od svojih vršnjaka razlikuju samo u jednoj stvari : prihvaća li ih društvo i štiti li ih država.˝
(Iz Proglasa XII. Povorke ponosa LGBTIQ osoba Zagreb Pride 2013 – ˝Ovo je zemlja za sve nas!˝)

˝To su djeca koja su voljena nevezano uz način na koji su došla na svijet: planiranjem, posvajanem, mogućnostima koje nudi suvremena medicina, usvajanjem ili su rođena u nekim drugim, prijašnjim obiteljima koje smo pokušali/e graditi.˝
(Iz Proglasa XI. Povorke ponosa LGBTIQ osoba Zagreb Pride 2012 – ˝Imamo obitelj! Tisućljetni hrvatski san˝)

Unatoč brojnim pravnim, zakonskim i društvenim preprekama, sve veći broj LGBTIQ osoba u Hrvatskoj planira roditeljstvo. Do sada smo naišle na više primjera LGBQ roditeljstva u Hrvatskoj i zabilježile načine na koje LGBTIQ osobe planiraju obitelj: potpomognutom oplodnjom u inozemstvu, potpomognutom oplodnjom izvan sustava zdravstvene skrbi, jednoroditeljskim posvojenjem djeteta, dogovorom životnih partnerica s muškim donatorom, dogovorom između gej i lezbijskih parova i tako dalje. Donošenjem Zakona o životnom partnerstvu uvedena su dva nova instituta kojima se uređuje i štiti obiteljski život LGBTIQ osoba: roditeljska skrb životnog partnera ili partnerice i partnerska skrb. U načelu, iz oba instituta proizlazi pravo životnog partnera ili partnerice roditelja djeteta da ostvaruje roditeljsku skrb o djetetu, odnosno sadržaje te skrbi, čime se pojačava zaštita djeteta koje živi u LGBTIQ obitelji.
Primjeri navedeni u ovoj brošuri ukazuju na različite obiteljske prilike životnih partnera ili partnerica s kojima žive njihova vlastita ili posvojena djeca. Primjena Zakona o životnom partnerstvu štiti djecu u životnim situacijama kada im je naročito potrebna zaštita i potpora dvoje roditelja ili roditeljica, uvažavajući i mogućnost života u alternativnim obiteljskim prilikama. Primjenom instituta roditeljske skrbi o djetetu prvenstveno dolazi u obzir zaštita djeteta kada su oba roditelja poznata i nad njime ostvaruju roditeljsku skrb, ali svoju skrb žele podijeliti s jednim ili oba životna partnera ili partnerice.

Partnerska skrb

Putem instituta partnerske skrbi rješavaju se pitanja zajedničke roditeljske skrbi za dijete čiji drugi roditelj nije poznat ili je lišen roditeljske skrbi zbog zlostavljanja djeteta te pitanja roditeljske skrbi partnera nad djetetom nakon smrti njegovog roditelja, preminulog životnog partnera. U slučaju nepoznatog roditelja može se raditi, primjerice, o ocu djeteta čije postojanje negira majka, a on sam ne priznaje očinstvo, ili djetetu rođenom uz pomoć medicinski potpomognute oplodnje, pri čemu majci nije poznat očev identitet.
Ukoliko dijete u duginoj obitelji ima zakonski prepoznatog samo jednog roditelja, najčešće majku, može se od općinskog suda (nadležan je onaj prema mjestu prebivališta djeteta) zatražiti imenovanje statusa partnerice-skrbnice za drugu majku, dakle onu partnericu koja trenutno nema priznat nikakav status. Sud će u tom slučaju zatražiti mišljenje od nadležnog centra za socijalnu skrb te donijeti konačnu odluku. Statusom partnerice-skrbnice stiče se trajna roditeljska skrb te sva prava i obaveze koje iz toga proizlaze, a status se upisuje u rodni list djeteta u posebnu rubriku. Zasnivanjem skrbi između partnerice-skrbnice ili partnera-skrbnika djeteta s jedne strane te djeteta i njegovih ili njezinih potomaka s druge strane, zasnivaju se trajna prava i dužnosti koja po zakonu postoje između roditelja i djece i njihovih potomaka. Životni partner ili partnerica je u pravu nasljeđivanja izjednačena s bračnim drugom ili družicom, a djeca nad kojom ima partnersku skrb izjednačena s njegovom ili njezinom djecom.

Roditeljska skrb

U slučaju da dijete ima zakonski prepoznata oba roditelja, životni partner ili partnerica mogu, uz pristanak oboje roditelja, obnašati neke sadržaje roditeljske skrbi. U tom slučaju roditeljsku skrb o djetetu, odnosno sadržaje roditeljske skrbi, životni partner ili partnerica obnaša zajedno s oba roditelja. Ta skrb i sadržaji roditeljske skrbi mogu biti samo privremeni, trajnijega ili jednokratnoga karaktera te mogu biti povjereni djelomično ili u cijelosti. Ako se roditeljska skrb nad djetetom povjerava na razdoblje dulje od 30 dana, izjava roditelja ili roditeljica mora biti ovjerena kod javnog bilježnika. Ako se djetetu koje je bez roditeljske skrbi imenuje skrbnik ili skrbnica, o tome rješenje donosi Centra za socijalnu skrb.

Nedostaci Zakona o životnom partnerstvu

Zakon o životnom partnerstvu, koliko god da omogućuje bolje uređenje obiteljskog života LGBTIQ roditelja ili roditeljica i njihove djece, ipak ima određene nedostatke. Naime, radi se o prijelaznim i ponekad sasvim privremenim ili fleksibilnim rješenjima, za razliku od drugih tradicionalnih oblika roditeljske skrbi o djetetu kojima je određen i veći stupanj zaštite djeteta, primjerice roditeljska skrb u punom smislu te posvojenje prema odredbama Obiteljskog zakona. Tako kod primjene odredaba Zakona o životnom partnerstvu, u pogledu roditeljstva primat u primjeni ipak ima Obiteljski zakon pa, primjerice, u zakonskom smislu ranije nepoznat otac može tražiti utvrđivanje očinstva, a to može zatražiti djetetova majka, pa i samo dijete ukoliko posumnja da mu je neki muškarac otac. Institut roditeljske skrbi nad djetetom od strane životnog partnera također nije trajnoga karaktera jer se radi o podijeli skrbi od strane roditelja koji se oboje ili pojedinačno mogu predomisliti oko ranijeg dogovora u vezi skrbi za dijete. Na takve zakonske nedostatke, a posebice i potrebu za značajnijom zaštitom djece koja žive u LGBTIQ obiteljima, uputit će buduća praksa.
Dotada životni partneri i partnerice mogu koristiti sve zakonske mehanizme koji su im na raspolaganju kako bi zaštitili/e i osigurali/e svoj obiteljski život koji ima pravo biti onogaćen životom s njihovom djecom.
U Hrvatskoj postoje i grupe koje okupljaju LGBTIQ roditelje i roditeljice kako bi osobe i parovi razmijenili svoja iskustva vezana iz LGBTIQ roditeljstvo, planiranje obitelji i odgoj djece. Zagreb Pride je u kontaktu s LGBQ roditeljima i roditeljicama i radi na zagovaranju za proširenje roditeljskih prava.

Imamo obitelj! Vodič za životne partnerice, životne partnere i dugine obitelji: naša prava iz životnog partnerstva i mogućnosti planiranja LGBTIQ roditeljstva u Hrvatskoj